Intervju ministarke nauke, dr Sanje Damjanović

Crna Gora treba da iskoristi činjenicu da prednjači u procesu pridruživanja EU. Kakav god da bude novi okvir pregovora jedno se neće promijeniti, a to je insistiranje Evropske unije da konkretnim primjerima i projektima pokažemo da smo spremni da budemo dio evropske zajednice. Naša država ima jedan kapitalni evropski projekat čiji je bila inicijator, a to je Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi (SEEIIST) koji se temelji na hadronskoj terapiji za liječenje kancera i istraživanju u biomedicini i koji će zapošljavati, edukovati i okupiti naučnike iz svih zemalja Jugoistočne Evrope, kaže u intervjuu Dnevnim novinama ministarka nauke Sanja Damjanović.

Damjanović ističe da ovaj projekat, zajedno sa Strategijom pametne specijalizacije koju je Crna Gora donijela prošle godine, predstavlja “motor za ulazak u EU”. Ministarka najavljuje da će podnijeti predlog da se resor na čijem je čelu ubuduće zove Ministarstvo nauke i inovacija.

Šta Vam je bilo najteže tokom protekle tri godine, koliko ima od kada ste na čelu Ministarstva nauke?

DAMJANOVIĆ: To je definitivno bila izrada Strategije pametne specijalizacije. Mnogi ne razumiju njen značaj. EU sve više želi da vidi da njenu politiku sprovodimo na način na koji to rade zemlje članice Unije. Upravo Strategija pametne specijalizacije pokazuje da smo spremni tako da radimo. Strategija je ujedno i uslov za buduće korišćenje strukturnih fondova. Kroz Strategiju smo vršili mapiranje naših potencijala, inovativnih, naučnih, ekonomskih… kako bismo vidjeli gdje to Crna Gora može biti konkurentna. Sa druge strane, svi naši strateški projekti su usklađeni sa ciljevima održivog razvoja održiva poljoprivreda i lanac ishrane, zdravrstveni turizam, održivi izvori energije…

Kroz tu strategiju se vidi koliko smo mi zapravo prijemčivi za Evropsku uniju. Jer, nauka i inovacije su u njenim svim strateškim politikama. Evropska unija zapravo radi na spajanju svih strateških politika u smjeru održivog razvoja, u cilju agende Ujedinjenih nacija 2030. i Strategija pametne specijalizacije pokazuje spremnost Crne Gore da pomogne tom dijalogu. Svi naši ciljevi su u tom smjeru.

 Strategija pametne specijalizacije je nešto na šta ste posebno ponosni…

DAMJANOVIĆ: Crna Gora je prva zemlja kandidat za EU koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije i to jeste osjećaj koji izaziva zadovoljstvo i ponos. Nedavno smo dobili i zeleno svijetlo direktno od Evropske komisije i novog komesara za proširenje, Verheljija. Možda u ovom trenutku nismo ni svjesni koliko nam to znači. Zbog čega je ona značajna? Zato što je ova strategija preduslov za buduće korišćenje strukturnih fondova i najefikasniji način da se podstakne konkurentnost.

Na šta ste još ponosni?

DAMJANOVIĆ: Što smo uspjeli da napravimo jednu vrstu proboja u izgradnji funkcionalnog inovacionog ekosistema. Na početku mog mandata 2017. godine nijesam vjerovala da će to biti moguće, nisam znala koliki potencijal imamo u Crnoj Gori, a danas sa ponosom mogu da kažem da u našem registru imamo preko 80 inovativnih organizacija, od čega su 70 inovativne kompanije koje su sve aktivnije na polju kreiranja inovacija.

Ne može biti veći dobitak od dobitka od brzorastućih kompanija, a to su najčešće IT kompanije, gdje vam ne treba ogromna infrastruktura, a koje imaju veliku šansu na tržištu.

Da li tu šansu koriste?

DAMJANOVIĆ: Naravno, pojedine od tih kompanija već rade za strana tržišta. Među njima imamo i onih koje zapošljavaju i više od 50 mladih inženjera, programera…

Pokrenuli smo finansijski instrument podrške kroz koji smo za dvije godine izdvojili 1,5 miliona eura, i od tog novca podržali 18 inovativnih kompanija. Cilj nam je da te kompanije ne budu raštrkane, nego uvezane, da se između njih pravi sinergija i partnerstvo. Zato smo se tokom protekle dvije godine usmjerili da stvorimo uslove da se to povezivanje dogodi.

Rezultat tog napora je Naučno-tehnološki park?

DAMJANOVIĆ: Tačno. Krajem prošle godine, tačnije 26. decembra, raspisan je tender za izgradnju Naučno-tehnološkog parka. To će biti takva institucija u inovacionom ekosistemu, jezgro oko kojeg će se okupljati akademska zajednica, biznis sektor i istraživači. Na to smo svi u ovom Ministarstvu jako ponosni. To je naš veliki poduhvat. Svi znamo za Silikonsku dolinu koja je bila podstrek svim zemljama da grade slične infrastrukture. Silikonska dolina je zapravo uradila ono što je najbolji način da se ostvari nova vrijednost – povezala je univerzitet sa kompanijama. To će biti misija i naučno-tehnološkog parka kod nas – da postane osovina koja će da poveže biznis sektor i kompanije sa akademskom zajednicom, startapovima, istraživačima, studentima. Najbolje mjesto za takav park je kampus Univerziteta Crne Gore. Tako je urađeno i u Silikonskoj dolini i vidjeli smo što je time postignuto.

Šta je ove godine u fokusu?

DAMJANOVIĆ: To je rad na zakonskoj regulativi. I to je treći element koji je nedostajao u inovacionom ekosistemu – adekvatna zakonska regulativa, nepostojanje određenih zakonskih olakšica… Jer, ako hoćete da razvijate brzorastuća preduzeća, podstičete startapove i da ideje pretočite u biznis, morate da im obezbijedite određene poreske olakšice. Na regulativi se već radi, i vjerujem da će zakon u formi lex specialisa biti usvojen do trećeg kvartala ove godine. Sigurna sam da ćemo izgradnjom naučno-tehnološkog parka, novom regulativom, kao i formiranjem nove institucije – Fonda za inovacije – napraviti Crnu Goru atraktivnom ne samo za naše talente, već atraktivnom sredinom za razvoj nove moderne ekonomije zasnovane na znanju.

Međunarodni institut za održive tehnologije u Jugoistočnoj Evropi (SEEIIST) koji se temelji na hadronskoj terapiji u liječenju kancera izazvao je veliko interesovanje svih država regiona…

DAMJANOVIĆ: Zaista jeste. Zbog poznatih istorijskih okolnosti razvoj kompletnog regiona je usporen, pojavio se problem odlaska mladih, talentovanih ljudi, i u takvim okolnostima jedna mala država kakva je Crna Gora pojavljuje se kao inicijator formiranja ovakve krupne infrastrukture na kojoj radimo od 2017. godine. Dakle, najmanja država u regionu začetnik je jednog tako velikog i značajnog projekta. Poslije samo tri godine, ušli smo u drugu fazu izrade studije dizajna i to zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske komisije, ali i podršci najvećih naučnih institucija u Evropi, kao što je CERN.

U startu smo dobili milion eura bespovratnih sredstava i aplicirali za dodatnih tri miliona, uz podršku 18 evropskih institucija. To takođe pokazuje da je riječ o evropskom projektu koji je u njenom interesu, bez obzira gdje će konkretno biti realizovan. Gdje god da bude, biće korišćena najsavremenija vrsta liječenja kancera.

Ima li Crna Gora šansi da bude odabrana za sjedište budućeg instituta?

DAMJANOVIĆ: Naravno da ima. Do početka sljedeće godine znaće se koja će zemlja biti dom međunarodnog instituta na kojem bi se primjenjivala najuspješnija kancer terapija, a Crna Gora će svakako kandidovati lokaciju. Da li će to biti Ćemovsko polje, lokacija u blizini Kliničkog centra… vidjećemo.

Kakve uslove treba da ponudi država da bi bila odabrana?

DAMJANOVIĆ: Do kraja ove i početkom 2021. godine eksperti će pripremiti izvještaj i saopštiti kakve uslove država treba da ponudi da bi dobila odobrenje za lokaciju. Kada je u pitanju Crna Gora, zaista mislim da ima šansu, ali moramo zajednički da radimo na tome. U pripremi kandidature, zemlja treba da ponudi i dobru marketinšku prezentaciju, jer će u institutu raditi i stranci kojima uslovi možda nisu dovoljno poznati. Dakle, moramo Crnu Goru predstaviti kao pravo mjesto za lokaciju instituta. Nije slučajno CERn u Ženevi. Pogledajte kako se javnosti predstavlja CERN, ne kroz tehnologiju, niti kroz njegove prostorije… Ne, kroz priču o ovom Institutu svijetu pokazujete Alpe, Mon Blan, Ženevsko jezero… dakle, prirodu, ljepote ambijenta koji ga okružuje. Kako god bude, mi već imamo benefite od ovog projekta, samo ih treba iskoristiti na najbolji način.

Šta je dalje plan u promociji Međunarodnog instituta u kojem bi se primjenjivala najuspješnija kancer terapija?

DAMJANOVIĆ: Namjeravamo da ovaj projekat postavimo na jedinstvenu listu evropskih istraživačkih infrastruktura, što je vrlo izazovan posao. Ako se SEEIIST nađe na toj listi, to znači da zaslužuje strukturne fondove, kohezione, IPA fondove… Krajnji rok nam je maj mjesec, do tada treba da uradimo nacrte biznis plana i tehničke specifikacije i obezbijedimo podršku tri zemlje sa garancijom od 25 odsto ukupne investicije. To ne znači da će morati da izdvoje ta sredstva, možda će sve biti obezbijeđeno kroz donacije, ali moraju da daju garanciju da su spremne i na izdvajanje novca ukoliko bude trebalo. To će biti izazov da vidimo koliko je ovaj region i politički spreman za takav projekat i kakvi su dometi naučne diplomatije na ovakvom, nažalost, i dalje nestabilnom području.

Zaposlili smo 120 istraživača, od kojih su 36 doktorandi

Nedavno ste podijelili stipendije istraživačima, visokokvalifikovanim mladim ljudima…

DAMJANOVIĆ: Sa ponosom mogu da kažem da smo u protekle dvije godine, kroz naše instrumente obezbijedili stipendije za doktorske studije, podršku novim centrima izvrsnosti, inovativnim grantovima, podršku startapovima. Za dvije godine zaposlili smo 120 visoko kvalifikovanih ljudi, od kojih su 36 doktorandi. Meni lično je najdraži program stipendija za doktorande, jer su oni najznačajnija komponenta istraživanja. Ne može biti produktivan ni jedan profesor ukoliko nema mlade ljude oko sebe. U CERNu recimo gdje imate 13.000 korisnika, 3.000 su doktorandi. Cilj nam je da dođemo do broja od 50 doktoranada godišnje, koji su aktivni na istraživanjima, podržanih kroz naš program.

Hoćete li uspjeti da ih zadržite?

DAMJANOVIĆ: Oni su ovdje i rade, a kako razvijamo cjelokupni ekosistem vjerujemo da prepoznaju šanse i za ostanak u Crnoj Gori i kreiranje sopstvenih šansi. Za početak, dali smo im atraktivne uslove koji su na nivou EU standarda. Omogućili smo im 10.000 eura godišnje za mobilnost, jer moraju da ostvare saradnju sa nekom drugom institucijom van Crne Gore ili sa kompanijom.